Osim niza očitih izazova komunalne problematike (parking i posljedice na pješačke zone…, vječna potreba za pokojom dodatnom klupicom, parkićem, prostorima rekreacije i kućnih ljubimaca i sl.) fokusirali smo se na ono što neku zajednicu doista čini jakom – oblikovanje prave zajednice te kulture/aktivnosti koje iz toga izlazi. Škurinje – jaka zajednica. Zvuči dobro, šta ne?
Zato Škurinjski kulturni centar. Evo o čemu je riječ. Tri su paralelna izvora u kojima vidimo njegovu pozadinu:
- Snažno vjerujemo da je blizina dostupnosti kulturnih i za cjeloživotno razdoblje važnih edukativnih sadržaja jedna od esencijalnih za stvaranje uvjeta života pojedinca koji dobro ispunjavaju svakodnevicu i postaje jači. Sve što je na pješačkoj udaljenosti atraktivnije je, jeftinije i pogodnije za slobodno vrijeme.
- Osim toga tu je prirodna potreba za kreativnošću iskazana kroz razne hobistike i amaterske zanimacije (amater riječ ovdje ne obezvređuje) a bavljenje kojima traži adekvatan kontekst – fizičke uvjete, osmišljen program, sličnomišljenike…
- A povrh svega ide društvenost. Društvenost je i susret sa susjednom ispred zgrade na klupici, ali i spajanje s nepoznatim pojedincima oko istog cilja. Snaga zajednice stvara se ako se gdje može dogoditi. Mora postojati grotlo gdje se stvaraju kritične mase – oko parkinga, oko energetike, transporta, pa onda i svih kulturnih tema. Pa i zabave, koja nije nebitna.
Naš je zaključak da to nisi komercijalni prostori. Njih ne nedostaje (Pevec, Konzum, Decahtlom, Lidl, Emmezeta…) a određeni su logikom nabavke. Svakako su dobri za ekonomiju, ali ne za stvaranje nove kulture, jakog pojedinca ili zainteresirane zajednice te naravno nisu uvijek svakome ni dostupni jer ovise o tome koliko imaš sredstava.
To nisu ni religiozni prostori poput škurinjske crkve koja zadovoljava dijelu zajednice važne duhovne funkcije, ali zbog razumljivih razloga (nisu svi vjernici, nisu svi katolici, nema potrebe estetici i pristupi Crkve nametati mnoge sadržaje koji idu izvan tog okvira…). To svakako nije ni MO (mjesni odbor) kao dio gradske uprave usmjeren na komunalna pitanja te inače na Škurinjama smješten u jednom jedva iskoristivom stanu s dvije, tri skromne prostorije.
Ujedno, Škurinje, iako dobro povezano s ostatkom grada, arhitektonski i urbanistički čini jednu specifičnu izdvojenu zaokruženu cjelinu. Kada pomislite na kvart baš to tako nekako izgleda.
200 kvadrata!
Stoga je vrlo logična i prirodna potreba za četvrtim prostorom koji je usmjeren na društvenu i kulturnu produkciju na neovisnoj osnovi, otvoren svima u svakom trenutku bez obzira na primanja i životne izbore, tehnološki opremljen, a sadržajno usmjeren na teme koje osnažuju pojedinca (nove tehnologije, radioničke vještine…), hobistiku ii kreativnost (uradi sam, amaterska umjetnost.. ..) i stvaranje stvarnog iskustva zajednice oko najsloženijih pitanja današnjice (održivi razvoj, život treće životne dobi, transport, energija…).
Arhitektonski sigurno ne govorimo o kakvom spektakularnom, prevelikom i skupom rješenju. Potrebe za tim nema. U zoni živi oko 5 000 stanovnika, a maksimum s punom iskoristivošću stambenog fonda vjerojatno ne može prelaziti cca 9 000 do čega će doći samo u slučaju nekog dramatično useljavanja.
Škurinje također svakako nije naselje daleko od centra, nastaje “Benčić” na 40 minuta hoda nizbrdo. Stoga u fizičkom smislu govorimo o strukturi od kakvih 200 kvadrata fleksibilnih funkcija, dobre tehnološke opremljenosti i suvremene uređenosti. Da li govorimo o novogradnji ili nekim novim pristupima/funkcijama postojećim objektima ostaje za vidjeti. No još važnija od fizičke pojavnosti bit će softverska struktura – ljudi koji vode, program, sadržaj, kemija koja nastaje unutar tih zidova. No to i je najslađi dio priče. Posebna tema svakako je i poslovni plan jednog takvog entiteta, a model svakako može biti prostor domišljanja nekih inovativnih praksi.
Posljedice nastanka nečeg kao što je Škurinjski kulturni centar bile bi značajne: porast individualnog zadovoljstva i zadovoljenja potreba za koje ponekad i nismo svjesni da ih imamo ili nas je strah izraziti ih (npr. kako se uloviti slikanja pejsaža ako nas je sram ići na ulicu to raditi), atraktivniji imidž zone (pogledajmo što kultura znači npr za Trsat koji je prepun takvih sadržaja) i svakako kompaktnija zajednica koja zna artikulirati svoje interese prema politici, negativnim pojavama, suvremenom svijetu sl.
Prostor i za 3D printer, i pčelarstvo i knjižnicu alata
U Škurinjskom kulturnom centru se: prototipira na novom 3D printeru, osmišljava nova video igra ili startup, hekla goblene i vrtlari, razmjenjuje poštanske markice, sluša predavanje o ekspediciji na Mars i pčelarstvu, crtaju novi nastavci stripa Hilda na radionici za djecu, održava tečaj sviranja sintesajzera, dogovara postavljanje solarne elektrane krovu zgrade u ulici XIX. udarne divizije.